Komparativna politika u Političkoj misli od 1964. do 2013.

U članku se analizira zastupljenost radova iz komparativne politike u časopisuPolitička misao. Polazeći od načelne postavke da se političko i akademskopolje u društvu “recipročno legitimiraju”, autori su polustoljetno razdoblje podijelilina dvije faze i načinili dva istraživačka poduzorka: prvi obuhvaća brojeveod 1964. do 1989., a drugi od 1990. do 2013. Metodom analize sadržajautvrdili su da je komparativna politika u prvoj fazi bila vrlo slabo zastupljenau časopisu. Malobrojni članci koji bi se tematski mogli svrstati u tu granuuglavnom su pisani iz marksističke perspektive ili, rjeđe, iz perspektive staroganormativnog institucionalizma, metodološki su bili potpuno neosviještenite mahom deskriptivni i konfigurativni. Prevladavaju radovi o samoupravnojdemokraciji, komunističkim i revolucionarnim partijama, protuimperijalističkimpokretima i sukobima u zemljama Trećeg svijeta i sl. U drugoj fazi izdavačkedjelatnosti umnožavaju se i diverzificiraju teme komparativne politike.Izrazito se povećava broj članaka o izborima i izbornim sustavima, strankama istranačkim sustavima, parlamentima i vladama, sustavima vlasti, konstitucionalizmui sudstvu, političkoj kulturi, naciji i nacionalizmu te europskim institucijamai procesima. Pluraliziraju se teorijski pristupi, a najzastupljeniji sunovi institucionalizam, biheviorizam, teorije pluralizma, teorije racionalnogizbora i kulturološke teorije. Dominiraju studije slučajeva i fokusirane studijes malim brojem slučajeva. Najslabija karika ostaju metodološki pristupi, aposve su iznimni članci u kojima se raspravlja o metodološkim problemimadiscipline.